Novosti

O TATAMA I O TOME ZAŠTO SU VAŽNI

Posted by on lis. 25, 2018 in Novosti

Sažeti podaci istraživanja uključenosti očeva u posljednjih 30 godina opisanih u časopisu Father Involvement Initiative (Ontario Network, Volume1, Fall 2002.; Sarah Allen MSc i Kerry Daly, PhD, University of Guelph)   -dojenčad pokazuje veću privrženost ocu ako je on uključen u njegu , isto tako bolje se snalaze u nepoznatim situacijama i prilagodljivi su takvim ili stresnim situacijama ( Kotelchuck, 1976; Parke & Swain, 1975), , opušteniji     su u istraživanju okoline (((Biller, 1993; Parke & Swain,1975; Pruett, 1997). -djeca, čiji su očevi uključeni u njihovu njegu, odgoj i razvoj više uživaju u školovanju, imaju pozitivna stajališta prema školi, sudjeluju u izvanškolskim aktivnostima i završavaju škole, te imaju općenito manje problema u školi (Astone & McLanahan, 1991; Brown & Rife, 1991; Mosley& Thompson, 1995; National Center for Education Statistics, 1997; William, 1997) -djeca,čiji su očevi uključeni u njihovu njegu, odgoj i razvoj pokazuju više spoznajne sposobnosti pri standardiziranim intelektualnim procjenama  ( Lamb 1987;Radin 1994) i imaju viši IQ ( Gottfried 1988;Honzik 1967;radin 1972;Shin 1978.) -uključenost očeva osigurava djeci i mladima veću toleranciju na frustracije, kontrolu emocija te samoinicijativu (Mischel, Shoda, & Peake, 1988), te kontrolu emocija (Easterbrooks & Goldberg,1990). -djeca i mladi koji odrastaju uz prisutne i angažirane očeve, odrastaju puni samopouzdanja, te su osobno i socijalno prilagodljiviji (Fish & Biller,1973) -djeca su bolja kada je njihov odnos s ocem siguran, podupirateljski, obostran, blizak, emocionalan, njegovan i topao (Biller, 1993; Easterbrooks & Goldberg,1984; Lamb, 1986, 1997; Radin, 1981). -najvažniji čimbenik na temelju kojeg se može predvidjeti suosjećajnost (empatija) kod djece i odraslih jest visok stupanj uključenosti očeva u djetinjstvo i odrastanje ( Koestner,Franz, & Weinberber, 1990; Lamb, 1987; Radin,1994; Sears, Maccoby, & Levin, 1957). -djeca koja rastu uz uključene očeve tolerantnija su i puna razumijevanja (McClelland, Constantian,Regalado, & Stone, 1978), , socijalizirana i kao uspješni odrasli ljudi (Block & van der Lippe, 1973),, s većom mogućnosti sklapanja uspješnih brakova (Franz,McClelland, & Weinberger, 1991; Lozoff, 1974). -prisutnost i angažiranost očeva u razvoju djece štiti djecu od poremećaja u ponašanju i svakako utječe na manju mogućnost nasilja u vršnjačkim odnosima, manje ovisnosti i drugih oblika neprimjerenog ponašanja. Adolescenti koji su ostvarili primjerenu identifikaciju s očevima u 80% slučajeva neće biti osuđivani na zatvor, a u 75% slučajeva sigurno će znati izbjeći samohrano roditeljstvo (Furstenberg & Harris, 1993).       A što kada tata nije uključen?   Sažeti podaci istraživanja uključenosti očeva u posljednjih 30godina opisanog u časopisu Father Involvement Initiative (Ontario Network, Volume1, Fall 2002.; Sarah Allen MSc i Kerry Daly, PhD, University of Guelph ) :   djeca koja žive bez očeva češće će imati slabija školska postignuća (Hetherington & Stanley-Hagan, 1997; Horn & Sylvester, 2002). Isto tako imat će češće problema u ponašanju tijekom školovanja, (Hetherington & Stanley-Hagan, 1997; Horn & Sylvester, 2002), kao što je poremećaj pažnje, slabija koncentracija, češće će odustajati od srednje škole ili uopće školovanja (McLanahan & Sandefeur, 1994). dječaci koji odrastaju bez oca češće su manje samopouzdani, osjećaju se krivima, skloni su samooptuživanju, teško kontroliraju ljutnju, slabiji su u procjeni dobra i zla, (Hoffman, 1971; Hetherington & Martin, 1979)).- djevojčice koje odrastaju bez oca manje su suosjećajne, teško kontroliraju ljutnju, slabije razlikuju ono što je ispravno, a što pogrešno (Hetherington & Martin, 1979). djeca koja su prisiljena odrastati bez očeva u prosjeku lakše će upasti u nevolje i neprimjerene odnose s drugom djecom, agresivnija su ( Mottet al., 1997.; (Horn &Sylvester, 2002). djeca koja rastu bez očeve brige i pažnje podložnija su psihičkom zlostavljanju ili povredama psihičkog i emocionalnog zanemarivanja(Sedlak & Broadhurst, 1996). adolescenti koji su odrastali bez prisutnosti oca češće stupaju u rane seksualne odnose i nerijetko postaju roditelji kao tinejdžeri (Miller &...

Read More

BURNOUT i kako ga prevenirati

Posted by on svi. 4, 2016 in Novosti

Radite posao koji vas intelektualno ili fizički potpuno iscrpljuje? Taj pritisak je konstantan, odnosno imate osjećaj da ste stalno pod stresom, napeti i razdražljivi? Nakon dugog i napornog radnog vremena na poslu čeka vas još mnoštvo drugih obaveza ( igra ili učenje s djecom, kućanski poslovi, dodatno obrazovanje i školovanje, drugi posao,  ili pak trening)? Nakon svega osjećate se umorno, bezvoljno i nezadovoljno, te taj osjećaj traje duže vrijeme? Sagorijevanje ( BURNOUT ) je vrlo česti poremećaj mentalnog zdravlja i traži poseban tretman. “ Burnout nije problem…burnout je DILEMA”      ( Dr Dike Drummond TheHappyMD.com )   Začarani krug sagorijevanja : 1-nedostatak energije (narušeno fizičko zdravlje ) 2-nedostatak empatije (narušeno emocionalno zdravlje) 3-nedostatak samopuzdanja (narušeno duševno zdravlje)   Dobro je, osim toga,  obratiti pažnju i na 10 znakova koji mogu ukazivati na činjenicu da ste na putu sagorijevanja: -iscrpljenost, manjak motivcije, dominacija negativnih emocija (cinizam, frustriranosi i sl.), problemi koncentracije i pažnje, ( pojava zaboravljanja ), izostanak rezultata na poslu, narušeni odnosi kod kuće i na poslu, izostanak brige za sebe ( pretjerano pušenje ili pijenje alkohola, pretjerano konzumiranje hrane, premalo sna i dr.), preokupiranost poslom i kad to nije potrebno, potpuni izostanak zadovoljstva ( kod kuće i u karijeri), zdravstveni problemi (srčani problemi, depresije, pretilost i sl.) Program prevencije sagorijevanja pojedincu može pomoći u prepoznavanju znakova, razlika između stresa i sagorijevanja, promjeni smjera u odnosima, ponašnju te brizi za vlastito mentalno zdravlje i konačno svladavanjem tehnika kontrole stresa . Preuzimanje odgovornosti za vlastito mentalno zdravlje imperativ je kojemu bi svi trebali težiti. Pozivamo Vas da se prijavite u interaktivnu edukaciju  pod nazivom: „Prevencija sagorijevanja na poslu”    Program  edukacije sastoji se od tri dijela :  1. Prepoznavanje prvih znakova stresa 2. Promjena smjera kontrolom stresa ili traženjem pomoć 3. Preuzimanje odgovornosti izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju   Edukacija se organizira u grupnoj dinamici za najmanje 16 sudionika. Namijenjena je pojedincima ali i stručnjacima u predškolskim ustanovama, školama i radnim sredinama Program započinje u rujnu. Prijaviti se možete na harmonija2@zg.t-com.hr Kotizacija po sudioniku je 200,00 kn, nakon e-mail potvrde o uključenju u Program ....

Read More

Roditeljske dileme i kako ih prebroditi

Posted by on tra. 18, 2016 in Novosti

Radionice za roditelje koji žele znati više održavaju se srijedom od 18 do 20 sati i subotom od 10 do 12 sati   Odgoj djeteta je zajednički posao muškarca i žene, oca i majke, koordiniran i sinkroniziran – bez obzira na to žive li roditelji zajedno ili ne i bez obzira na to ako s njima žive i bake i djedovi. Primjeren je empatičan odnos prema djetetu, ali i odnos u kojemu postoje pravila ponašanja, kojih se svi držimo. Ako su roditelji u konfliktnoj situaciji to se može odraziti na njihov odnos prema djetetu.   Ponašanje roditelja i posljedice….  Ako roditelji podržavaju demokratsku atmosferu – djeca se osjećaju sigurno, zadovoljno i slobodno Ako roditelji nameću jednosmjernu komunikaciju u obitelji -djeca udovoljavaju roditeljima, jer ih se plaše Ako roditelji nameću previsoke standarde u obitelji -djeca se osjećaju obeshrabrena i nedovoljno sposobna Ako roditelji pretjeruju sa natjecateljskom atmosferom -djeca se osjećaju obeshrabreno i nesigurna u sebe Ako roditelji prenaglašavaju materijalni status obitelji -djeca se dovode u poziciju da im se unaprijed guši kreativnost Ako roditelji njeguju popustljivu obiteljsku atmosferu -djeca se osjećaju nesigurno i nepripremljeno na zahtjeve prema sebi Ako se roditelji ponašaju prezaštitnički -djeci nedostaje hrabrosti i samopouzdanja Ako roditelji ne podržavaju dosljednost -djeca se osjećaju zbunjeno, a zatim se uče prilagođavati Ako roditelji podržavaju atmosferu stalnog kritiziranja -djeca se osjećaju odbačena Ako su roditelji nezainteresirani za obitelj -djeca su nesigurna, nemirna, sklona ovisnostima    Prijave za radionice za roditelje  možete poslati na : harmonija2@zg.t-com.hr      ...

Read More

Kako ću znati trebam li posjetiti „Harmonija savjetovanje“ ?

Posted by on ožu. 18, 2016 in Novosti

Popunite ovaj kratak test kako biste saznali biste li imali koristi od naših usluga savjetovanja.   Molimo odgovorite jesu li sljedeće tvrdnje točne ili netočne ( upišite DA ili NE ) :   ____Općenito sam zadovoljan/zadovoljna svojim životom.  ____Zadovoljan/Zadovoljna sam svojim odnosom sa supružnikom ili partnerom.  ____ Zadovoljan/Zadovoljna sam svojim poslom.  ____ Zadovoljan/Zadovoljna sam odnosom na svojom djecom.  ____ Zadovoljan/Zadovoljna sam odnosom sa svojim prijateljima. ____ Zadovoljan/Zadovoljna sam odnosom sa svojom obitelji. ____ Nije mi teško ujutro ustati.  ____ Nemam problema s koncentracijom na poslu ili kod kuće. ____ Pun/a sam nade i veselim se svakom danu. ____ Tijekom dana ne obuzima me osjećaj bespomoćnosti. ____ Zanimaju me mnoge stvari i aktivno se bavim sportom ili hobijima.  ____ Nemam problema sa snom. ____ Imam normalan apetit.  ____ Jedem previše.  ___ Malo jedem.  ____ Kada sam tužan/tužna ili ljut/ljuta ne pijem alkohol kako bi se bolje osjećao/la.  ____ Kada sam tužan/tužna ili ljut/ljuta ne pijem tablete da me opuste. ____Raspoloženje mi se ne mijenja svaki dan.  ____ Ne razmišljam neprestano o istoj stvari.  ____ Općenito sam sretna osoba. ____ Nisam često tužan/tužna ili nesretan/nesretna.  ____ U posljednje sam vrijeme puno dobio/dobila ili izgubio/izgubila na tjelesnoj težini.  ____ Lako me uznemiriti ili „iznervirati“.  ____ Pun/a sam energije i rijetko se osjećam umorno.   Ako ste za više od pet tvrdnji odgovorili da su Netočne, mogli biste imati koristi od naših usluga savjetovanja.   Izvor:...

Read More

Radionice za mlade ( od 18 do 30 godina)

Posted by on sij. 12, 2016 in Novosti

Radionice za mlade ( od 18 do 30 godina) koji žele  naučiti više o partnerskom odnosu i osjećati se ugodno u vezi/zajedničkom životu ili planirati brak s trenutnim partnerom održavaju se petkom  u vremenu od 18 do 20 sati u Karlovcu i u Zagrebu. Prijaviti se možete na e- mail harmonija2@zg.t-com.hr

Read More

Treba li se pripremati za zajednički život ili brak?

Posted by on pro. 23, 2015 in Novosti

  Obiteljska kultura življenja se prenosi i ima za cilj održavanje obiteljskog kontinuiteta. Što se sve prenosi? Ponašanje pratnera u braku/ roditelja, sistemi vrijednosti i vjerovanja, kontrola i način samokontrole u odnosu na emocije – prenose se na dijete, a samim tim i na sljedeću generaciju – direktnim putem. I tako….. većina naših problema ima korijen prošlosti. Transgeneracijska analiza obiteljske kulture je analiza prijenosa obiteljske kulture sa generacije na generaciju i pomaže nam na putu rješavanja dilema i problema u sadašnjosti. Prošlost će nam možda pojasniti zašto se nalazimo tu gdje jesmo ,ali što će se događati u budućnosti isključivo je naša vlastita odgovornost…. Kroz obiteljske priče, događaje i neke reakcije mogu se uočiti sličnosti, a ponekad i potpuno ista stanja i isti problemi sa kojim su se prijašnje generacije susretale na svom životnom putu. Najčešće to ne možemo sami…..i potrebna je stručna pomoć…. Na sreću mladi ljudi danas većinom ne ulaze u brak zato što moraju. Najčešće zapravo započinju samostalan zajednički život u podstanarstvu i tako se pripremaju za donošenje konačne odluke….osnivanje obitelji. Neki ubrzo, nakon nekoliko godina stupe u formalnu bračnu zajednicu, dok neki osnivaju obitelj u izvan bračnoj zajednici. No, bez obzira kakva će se odluka donijeti za osnivanje obitelji često mladi ljudi, danas u 21. stoljeću, potraže stručnu pomoć u trenutku kada tijekom zajedničkog života osjete da se ne osjećaju dobro, ugodno, sigurno…. Partnersko i bračno savjetovanje, kao i iskustvene grupe podrške tu mogu puno pomoći….   Radionice za mlade ( od 18 do 30 godina) koji žele više naučiti o partnerskom odnosu i osjećati se ugodno s trenutnim partnerom započinju u petak 22. siječnja 2016. i održavat će se u vremenu od 18 do 20 sati u Karlovcu i u Zagrebu. Program će se realizirati 2x mjesečno kroz ukupno 10 radionica. Prijaviti se možete na e- mail...

Read More